Njemačka obilježava 35. obljetnicu pada Berlinskog zida uz svečanosti pod nazivom “Čuvajmo slobodu”
Njemačka ove godine obilježava 35. godišnjicu pada Berlinskog zida, važan trenutak koji je označio kraj podjele zemlje i početak ujedinjenja. Obilježavanje dolazi u kontekstu ratnih zbivanja u Ukrajini, gdje mnogi izražavaju strah od ugrožene slobode i demokracije u svijetu. Kancelar Olaf Scholz, suočen s političkom krizom koja je zadesila njegovu koaliciju, podsjetio je da liberalni ideali iz 1989. godine nisu nešto što bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. “Naša povijest i svijet oko nas to pokazuju”, rekao je Scholz, aludirajući na aktualnu političku nestabilnost u Njemačkoj.
Dan 9. studenog 1989. slavi se kao dan kada su vlasti Istočne Njemačke, pod velikim pritiskom prosvjeda, otvorile granice prema Zapadu, čime su započeli proces ujedinjenja i kolaps sovjetskog komunizma u istočnoj Europi. “Sloboda je stigla u cijelu Njemačku”, rekla je Jutta Krueger, umirovljenica koja se prisjetila tih povijesnih trenutaka i izrazila žaljenje zbog političke krize koja je zadesila zemlju upravo na godišnjicu pada zida.
Predsjednik Frank-Walter Steinmeier otvorit će svečano obilježavanje u subotu na Memorijalu Berlinskog zida, gdje će odati počast 140 ljudi koji su poginuli pokušavajući pobjeći iz Istočne Njemačke. Navečer će se na Brandenburškim vratima održati “zabava slobode” s glazbenim i svjetlosnim programom, a sljedeći dan će punk bend Pussy Riot nastupiti ispred bivšeg sjedišta tajne policije Istočne Njemačke, Stasi.
Pozvani su i prodemokratski aktivisti iz cijelog svijeta, uključujući bjelorusku oporbenu čelnicu Svetlanu Cihanovskaju i iransku disidenticu Masih Alinejad, kako bi zajedno odali počast slobodi. Ministrica kulture Claudia Roth nazvala je događanje „jednim od najradosnijih trenutaka u svjetskoj povijesti“, a povodom obilježavanja bit će izložene replike plakata s prosvjeda iz 1989. godine duž četiri kilometra staze Berlinskog zida.
Iako mnogi Istočni Nijemci slave kraj režima DDR-a, osjećaji nezadovoljstva nisu nestali. Mnogi se žale na nejednakosti u prihodima i mirovinama između zapada i istoka zemlje, što objašnjava snažnu podršku krajnje desnim strankama poput Alternativa za Njemačku (AfD), koje su postigle velike uspjehe u istočnim dijelovima zemlje.
Ove političke podjele nisu se smanjile ni nakon ponovnog ujedinjenja zemlje, što se očituje u sukobima oko vanjske politike, poput pitanja podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije, na kojem se suprotstavljaju AfD i BSW.
Uoči same godišnjice, glasnogovornica vlade Christiane Hoffmann podsjetila je na još jednu tamnu točku njemačke povijesti, Kristalnu noć iz 1938. godine, kada su nacisti ubili najmanje 90 Židova i uništili brojne sinagoge. “Vrlo je važno da naše društvo ne zaboravi žrtve tih događaja i iz njih izvuče ispravne pouke”, zaključila je Hoffmann.
