Još jedno istraživanje povezalo je visoko prerađenu hranu – poput pakiranih grickalica, slatkih pića, industrijskog kruha, voćnog jogurta, žitarica za doručak i alternativa mesu – s ubrzanim biološkim starenjem. Biološka dob, koja predstavlja dob naših stanica i tkiva, pod utjecajem je genetike i životnih navika, poput prehrane i tjelesne aktivnosti.
Sredovječni i stariji talijanski sudionici studije, koji su više od 14 posto svojih dnevnih kalorija dobivali iz visoko prerađene hrane, činili su se biološki starijima nego što su zapravo bili. Prerađena hrana već dugo ima lošu reputaciju zbog visokog udjela kalorija, šećera, masti i soli.
“Osim što je nutritivno neadekvatna, visoko prerađena hrana je bogata šećerom, soli i zasićenim ili transmastima, a prolazi kroz intenzivnu industrijsku obradu koja mijenja strukturu hrane. To dovodi do gubitka hranjivih tvari i vlakana. Takva hrana može imati ozbiljne posljedice na fiziološke funkcije, uključujući metabolizam šećera i sastav te funkcionalnost crijevne mikrobiote,” objašnjava nutricionistička epidemiologinja i koautorica studije, dr. Marialaura Bonaccio, za New York Post.
Također, nedavna studija Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu pokazala je da dodatni šećer ubrzava biološko starenje, čak i kada je dio inače zdrave prehrane. Visoke razine šećera u krvi mogu oštetiti stanice i izazvati kroničnu upalu, što je povezano s pretilošću, bolestima srca, dijabetesom, bolestima jetre i raznim vrstama raka.
Dakle, istraživanja sve više sugeriraju da izbjegavanje visoko prerađene hrane i dodatnog šećera može biti ključno za usporavanje biološkog starenja i očuvanje cjelokupnog zdravlja.
